Foraminifera

Foraminifere
(Krednjaci)
Raspon fosila: kambrij - sadašnjost
Živuća Ammonia tepida pod mikroskopom s faznim kontrastom
Živuća Ammonia tepida pod mikroskopom s faznim kontrastom
Sistematika
CarstvoChromista
PotcarstvoHarosa
KoljenoForaminifera
Globothalamea

Monothalamea
Tubothalamea
incertae sedis
Allogromiida
Carterinida
Fusulinidaizumrli
Globigerinida
Involutinidaizumrli
Lagenida
Miliolida
Robertinida
Rotaliida
Silicoloculinida
Spirillinida
Textulariida
incertae sedis
   Xenophyophorea

   Reticulomyxa

Foraminifera (značenje na latinskom: nosači rupa) ili krednjaci je i koljeno ili razred ameboidnih protista s obilježavajućim strujanjem granulirane ektoplazme kroz otvore na ljušturici, za hvatanje hrane i druge namjene. Obično imaju vanjsku ljusku, različitih oblika i materijala. Za testove hitinske testove (koji se nalaze u nekim jednostavnim rodovima, posebno Textularia) vjeruje se da je najprimitivniji tip. Većina foraminifera su morske, od kojih većina kojih živi na sedimentu morskog dna ili unutar njega (bentoske), dok manje varijante plutaju u vodenom stubu na različitim dubinama (planktonske). Manje ih je poznato iz slatkovodnih ili bočatih uvjeta, a neke vrlo rijetke (neakvatične) koje žive u tlu itentificirane su analizom malih molekulskih podjedinica iRNK.[1][2]

Foraminifere tipski proizvode krečnjačku oblogu ili ljusku, koja može imati jednu ili više komora, od kojih neke postaju prilično složene strukture.[3] Njihove ljušture su obično napravljene od kalcij-karbonata (CaCO3) ili aglutiniranih čestica sedimenta. Prepoznato je preko 50.000 vrsta, živućih (10.000) i fosilnih (40. 000).[4][5][6] Obično su manje od 1 mm, ali neke su I mnogo veće, kao što je najveća od njih Xenophyophore sp., koja doseže do oko 20 cm.[7]

  1. ^ Giere, Olav (2009). Meiobenthology: the microscopic motile fauna of aquatic sediments (2nd izd.). Berlin: Springer. ISBN 978-3540686576.
  2. ^ Lejzerowicz, Franck; Pawlowski, Jan; Fraissinet-Tachet, Laurence; Marmeisse, Roland (1. 9. 2010). "Molecular evidence for widespread occurrence of Foraminifera in soils". Environmental Microbiology. 12 (9): 2518–26. doi:10.1111/j.1462-2920.2010.02225.x. PMID 20406290.
  3. ^ Kennett, J.P.; Srinivasan, M.S. (1983). Neogene planktonic foraminifera: a phylogenetic atlas. Hutchinson Ross. ISBN 978-0-87933-070-5.
  4. ^ Ald, S.M. et al. (2007) Diversity, Nomenclature, and Taxonomy of Protists, Syst. Biol. 56(4), 684–689, DOI: 10.1080/10635150701494127.
  5. ^ Pawlowski, J., Lejzerowicz, F., & Esling, P. (2014). Next-generation environmental diversity surveys of foraminifera: preparing the future. The Biological Bulletin, 227(2), 93-106.
  6. ^ "World Foraminifera Database".
  7. ^ Marshall M (3. 2. 2010). "Zoologger: 'Living beach ball' is giant single cell". New Scientist.

Developed by StudentB